Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Apel štediša Ljubljanske banke: Od 1.000 zahteva skrbništvo obradilo samo četiri

Od dana kada je Slovenija pozvala bh. štedište da upute dokumentaciju za povrat štednje, podneseno je više od hiljadu zahtjeva od kojih je upravitelj Skrbništva Ljubljanske banke obradio samo četiri. Udruženje za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini apeluje na nadležne da riješe njihovo pitanje te da ubrzaju proces povrata štednje od Slovenije.

Štediše Ljubljanske banke – Glavna filijala Sarajevo ne mogu od Federalnog ministarstva finansija i Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH dobiti dokumentaciju i podatke potrebne za naplatu potraživanja od Slovenije, kojima bi od 1. decembra mogli podnijeti zahtjeve Sloveniji, saopćila je na konferenciji za novinare u Sarajevu Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini.

Ona je objasnila da je u trenutku kada je poslan zahtjev, ispred Udruženja bilo već podneseno više od 700 zahtjeva, a danas ih je više od hiljadu.

“Do danas smo uspjeli dobiti samo četiri dokumenta, odnosno riješena su četiri slučaja. Da li Skrbništvo Ljubljanske banke nema kapaciteta, nije opremljeno da može odraditi više od četiri predmeta u 15 dana ili se ponovo radi o nekoj novoj opstrukciji i igri, teško je zaključiti”, kazala je Omersoftić.

Ona je naglasila da nekoliko hiljada štediša ne mogu aplicirati bez dokumentacije koju treba da da Skrbništvo i njima može biti uskraćeno pravo da podnesu aplikaciju Sloveniji.

Omersoftić kaže da niko od državnih organa Bosne i Hercegovine neće da razgovara sa štedišama ni sa Udruženjem, te da su im sva vrata zatvorena, iako su pokušali intervenirati kod Federalnog ministarstva finansija.

Iz Udruženja poručuju svim odgovornim u državi “da Bosna i Hercegovina ne zadovoljava i ne udovoljava potrebama štediša da bi naplatili svoja potraživanja od Slovenije”.

“Problem je što nas u martu 2016. godine čeka još jedna rasprava pred komitetom ministara Vijeća Evrope – da li Slovenija ispunjava ili ne ispunjava zahtjeve štediša”, podsjetila je Omersoftić.

Budući da zakon koji je donijela Slovenija nije u skladu sa presudom, Omersoftić ističe da, ukoliko ne budemo u stanju na vrijeme poslati i dobiti stav Slovenije da li će bh. štedišama kojima osporava pravo na potraživanja dostaviti dokaze da takvu raspravu prezentiraju, ostaje jedno veliko pitanje.

“Zato požurujemo da dobijemo ove potvrde jer smo svjesni da ljudi svakoga dana umiru i jako je puno ostavinskih rješenja koja nisu napisana kako treba. Veliki broj ljudi mora ići u obnovu postupka o nasljeđivanju. Dakle, sva je kočnica Ljubljanska banka”, tvrdi Omersoftić.

Ona navodi da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo odluku da će formirati ekspertnu grupu koja bi pomogla štedišama, ali ona ne postoji.

“Tužno je da postoji presuda u kojoj se kaže da građani Bosne i Hercegovine treba da naplate svoja potraživanja od Slovenije, ali u Bosni i Hercegovini ima onih koji su na funkcijama koji vas sprečavaju da to uradite, praktično prebacujući teret odgovornosti”, kaže Omersoftić.

Devizne štediše iz Bosne i Hercegovine čiji je novac ostao na računima bivše Ljubljanske banke, nakon raspada Jugoslavije godinama su potraživali od Slovenije isplaćivanje starih deviznih štednji.

Presudom u slučaju “Ališić i drugi protiv Slovenije”, Evropski sud u Strasbourgu je 2014. godine utvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prekršeno pravo raspolaganja imovinom i pravo na efikasnu pravnu zaštitu.